Promocija prvih CD izdanja vlaške muzike, koje kao izdavač potpisuje Udruženje za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“ u Negotinu, okupila je brojnu publiku među kojom je bilo i onih koji ni reč vlaškog jezika ne razumeju ali muziku Vlaha osećaju srcem i dušom. Sve pohvale organizatoru – Gergini, ali i voditelju programa, Nenadu Kamidžorcu, uredniku Prvog programa Radio Beograda i umetničkom direktoru Festivala vlaške muzike „Gergina“.

Etno-grupa Gergina na promociji prvog CD izdanja / Foto: Živojin Bokšerović

U susret Festivalu vlaške muzike „Gergina“, koji će ove godine biti priređen drugog i trećeg maja, na vaskršnji ponedeljak i utorak, Udruženje za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“, predstavilo je sugrađanima svoja prva CD izdanja vlaške muzike. Promocija je, na maloj sceni Bioskopa „Krajina“, bila otvorena za sve ljubitelje vlaškog zvuka, a protekla je u odličnoj atmosferi razumevanja muzike kao univerzalnog jezika.

„Sa namerom sam došao u Negotin, prestono mesto muzike, kako bih zajedno sa prijateljima podelio ove veoma značajne trenutke ne samo za autore ova tri muzička izdanja koja predstavljamo već i za sve one koji vole vlašku muziku i koji čine napore da se očuva tradicija njenog prelepog zvuka“, rekao je na početku druženja sa publikom Nenad Kamidžorac, poznati novinar Prvog programa Radio Beograda, urednik i autor mnogih emisija sa kojima se od zaborava čuvaju proverene i trajne vrednosti naše bogate muzičke tradicije.

Izjava za medije Nenada Kamidžorca / Foto: Živojin Bokšerović

Etno grupa „Gergina“

U okrilju Udruženja „Gergina“ počela je sa radom, 2011. godine,  istoimena ženska etno grupa u kojoj svoj muzički dar, amaterski ali predano i posvećeno, iskazuju: Ljiljana Nestorović Đokić, Žikica Maksimović, Elizabeta Dajić, Snežana Čelojević i Slobodanka Petrović. Sve one, uz redovne obaveze i karijere koje imaju, svojoj grupi posvećuju dragoceno vreme, trudeći se da se na njihovom repertoaru nađu najlepši biseri vlaške pesme od kojih su neke bile na ivici zaborava. Po pesmi „Gergina“, sa kojom već nekoliko godina otvaraju istoimeni Festval vlaške muzike na kome i nastupaju, postale su popularne i tražene, a sve češće su gošće na raznim muzičkim smotrama, festivalima i manifestacijama u Srbiji i u susednim zemljama. Upravo, najlepši vlaški hitovi koje su otpevale na Balkan folk festivalu u Kitenu i Međunarodnom festivalu Kapitanovci u Bugarskoj, etno festivalima u Kladovu i Brestovačkoj banji, Smotri Homoljski motivi i Festivalu Dunavski cvet u Golubcu, zabeleženi su na CD izdanju, njihovom prvencu na koji su veoma ponosne, a na kome su se, da dodamo, našle i dve pesme koje su snimile u okviru projekta „Najlepše vlaške pesme“.

Umetnički direktor i predsednik Organizacionog odbora Festivala Gergina / Foto: Živojin Bokšerović

Vokalne solistkinje Gergine, nastupaju u pratnji Jovice Miljkovića, koji je harmoniku učio kod legende vlaške muzike Slobodana Božinovića, zatim Vitomira Vite Stanojevića, krajinskog virtuoza na fruli i Bojana Borvičanovića, soliste na bubnjevima i tupanu, nekadašnjeg člana grupe „Istočnici“ proslavljenog i rano preminulog maestra na trubi, profesora Mileta Paunovića. I da se ništa u životu ne događa slučajno potvrđuju upravo baš neka od navedenih imena, koja se potpisuju kao autori muzičkih CD izdanja Gergine.

Solistkinja, Ljiljana Nestorović Đokić

Najpre, Ljiljana Nestorović Đokić, za koju kažu da je jedan od najlepših vokala na širem prostoru Timočke Krajine. Danas je penzionerka za kojom je kratka ali plodna muzička karijera. „CD je zapis najlepših vlaških pesama, napravila sam kompilaciju u saradnji sa Gerginom. Birala sam što starije pesme, one koje su pevali naši preci, u nastojanju da ih sačuvam od zaborava“, rekla je u obraćanju publici Ljiljana Nestorović Đokić, koja je podjednako popularna i po interpretaciji starih srpskih pesama. Za veče promocije vlaške pesme izabrala je definitivno popularne hitove kao što su Rodila me majka lepu, Maraćinje i još neke, koje je u odličnoj atmosferi otpevala podržana aplauzima i glasovima publike.

Ljiljana Nestorović Đokić o sebi i izboru pesama na promociji / Foto: Živojin Bokšerović

Solista na fruli, Vitomir Stanojević

Treći CD kao autor 13 probranih vlaških kola potpisuje Vitomir Vita Stanojević, koji je, kako reče, bio na slatkim mukama prilikom izbora izvornih kola koja će snimiti na nosaču zvuka. Frulu je počeo da svira davno, kao student u beogradskim kudovima „Žikica Jovanović Španac“ i „Ivo Lola Ribar“, a jedan od učitelja mu je bio poznati Rade Jašarević. Nakon završenih studija u Beogradu kratko je zapostavio muziku da bi joj se vratio osamdesetih godina i od tada do danas je snimio 25 LP ploča sa više od 300 najlepših kola. Danas živi u rodnom Salašu i uživa u muzici koju interpretira na mnogo frula, a to su pesme i igre sa narodnim motivima otrgnutim od zaborava.

Vitomir Stanojević, virtuoz na fruli i prijatelji / Foto: Živojin Bokšerović

„Predstavili smo tri vredna CD izdanja vlaške muzike, sa nevelikim brojem pesama i  kola ali sam ubeđen da će ona biti važna za buduća istraživanja“, zaključio je više nego prijatno muzičko veče, Nenad Kamidžorac, muzički urednik autorskih emisija Prvog programa Radio Beograda, koji se od pre četiri godine nalazi na mestu umetničkog direktora Festvala „Gergina“.

„Od rođenja sam živeo u mešovitoj srpsko-vlaškoj sredini i na taj način sam upoznao lepotu i kulturu Vlaha i vlaške muzike. Ljubav prema Istočnoj Srbiji i umetnosti i etno zaostavštini, kao i očuvanje tradicije naroda Krajine je osnovni motiv za podršku i angažovanje u svim akcijama i Vlaha i Srba sa ovih prostora“, objašnjava svoj angažman i prisustvo na ovakvim skupovima i manifestacijama u Negotinskoj Krajini, Nenad Kamidžorac, inače, rođeni Negotinac.

Dr Siniša Čelojević, predsednik Udruženja za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“ je veoma zadovoljan naporima da se prvo kroz pisana izdanja nekoliko knjiga i publikacija na vlaškom jeziku, a sada i muzičkim izdanjima, vlaška nacionalna manjina još više približi najširoj publici, bez obzira na govorno područje i pripadnost. „Publika lepo reaguje i prihvata naše nastojanje da joj šro bolje predstavimo našu kulturu, nasleđe i tradiciju. Tako će biti i ubuduće jer već sada planiramo nove projekte“, istakao je za portal ES, dr Siniša Čelojević.

Promocija CD izdanja vlaške muzike je bila veoma dopadljiva publici koja je zajedno sa organizatorima večeri i autorima muzičkih izdanja, uživala u koktelu na završnici večeri.

Koktel za publiku muzičke promocije CD izdanja Gergine / Foto: Živojin Bokšerović

Održan Organizacioni odbor Festivala „Gergina“

Odmah po završenoj promociji CD muzičkih izdanja, održan je i sastanak Organizacionog odbora Festivala „Gergina“, u okviru priprema za ovogodišnju manifestaciju koje već uveliko traju. Osmi po redu Festival vlaške muzike „Gergina 2016“, biće održan u Negotinu, 2. i 3. maja, po tradiciji na drugi i treći dan uskršnjih praznika. Najveću reviju pevača i instrumentalista vlaške muzike, publika će moći da prati u dvorani Doma kulture „Stevan Mokranjac“, a prema rečima dr Siniše Čelojevića, predsednika Organizacionog odbora Festivala i ove godine očekuje se veliki broj posetilaca iz zemalja Evrope koji će u rodnom kraju provesti veliki pravoslavni praznik.

Dodaj komentar

Molimo Vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija portala EAST SIDE zadržava pravo da - ukoliko ih proceni kao neumesne - ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije EAST SIDE kao i bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Linkove ka drugim sajtovima ne objavljujemo. EAST SIDE nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Sigurnosni kod
Osveži

Komentari  

00 # Vanja 14-02-2016 21:07
Uvaženom vatikanskom hodži!
Elem, pristalica sam stare dobre škole zapisivanja potrebnih i informacija za koje volim da kažem " da se nađu, od viška glava ne boli". Zahvaljujući tome imam i podatke o uvaženom Nenadu Kamidžorcu, koji je poslednjih godina veoma često na gostovanjima u našem gradu, za koji i sam kaže da ga doživljava kao prestono mesto muzike. Lično mi je diktirao neke podatke, za koje sam mislila da bi bile višak u priči koju sam napisala. Nenad mi je rekao da je rođen 25. oktobra 1964. godine u Negotinu. Po završenom Fakultetu muzičke umetnosti, zaposlio se u Radio Beogradu, 1989. godine i još uvek je u redakciji Prvog programa. Ne govori vlaški jezik i konstatovali smo zajedno da, i on ali i ja, duboko žalimo zbog toga što ga do sada nismo naučili. Nenad često govori o Mokranju, ali nekom drugom prilikom biće reči i o tome. Hvala Vam što čitate portal ES. Svako dobro!
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
00 # vatikanski hodza 15-02-2016 18:54
Postovana g.Stanojevic-Stefanovic
hvala Vam na veoma opisnom odgovoru
Vas vatikanski hodza
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
10 # vatikanski hodza 14-02-2016 08:26
vanja
zar kamidzorac nije iz kraljeva??
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
JSN Decor template designed by JoomlaShine.com