Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju Blagovesti
Autor Jovanka StanojevićU Negotinu, na današnji dan, pre 20 godina, svoj rad su obnovile članice humanitarne i milosrdne organizacije - Kola srpskih sestara

Upravo na Blagovesti, koje spadaju u radosne događaje i hrišćanske praznike, a slave se uvek 7. aprila, tačno devet meseci pred Božić, u Negotinu je inicirano obnavljanje rada Kola srpskih sestara, koje u našem gradu ima dugu i veoma uspešnu tradiciju, počev od 1904. godine, kada je osnovano, odmah posle beogradskog Kola, a koje je svoju misiju uspešno sprovodilo godinama sve do zabrane rada, posle Drugog svetskog rata. Zahvaljujući promenama u društvu i želji da Negotin nastavi sa svojim humanitarnim aktivnostima, u kojima su uvek prednjačile milosrdne Krajinke, na Blagovesti 1995. godine obnovljen je rad Kola srpskih sestara. Tada je predsednica bila dr Jovanka Zdravković, specijalista za plućne bolesti, a počasna predsednica, Radmila Božinović. Već deceniju i po na čelu ove humanitarne organizacije je Aleksandra Petrović, koja svoju vitalnost i energiju nesebično deli sa svojim članicama koje jesu zaslužne za brojne humanitarne akcije u kojima se najčešće i najviše pomaže deci.
Uz čestitku za Praznik svim članicama Kola srpskih sestara u Negotinu i svima onima koji poštuju i praznuju Blagovesti evo i kraćeg podsećanja na značaj ovog velikog Praznika.
Praznik Blagovesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sećanja na "blagu vest", kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Sa ovom blagovešću arhangela, „silaskom Svetog Duha na prečistu devu", počinje obnova čovečanstva, a rečima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zaveta i počinje preobražaj čovečanstva.
Blagovesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvek 7. aprila, tačno devet meseci pre Božića.
Smatra se da od Blagovesti počinje setva jarih žita. Takođe se veruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.
Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vesti.





