Slikarstvo s kraja 18. i tokom 19. veka na području Negotinske Krajine ostavilo je vidan, i vredan, trag u kapelama, crkvama i manastirima. Slikari ove epohe dali su, svojim radovima pečat raznovrsnosti krajeva iz kojih dolaze a po bogatstvu kolorita i po potezu slikarske kičice njihov umetnički domen i stepen poznavanja slikarske veštine.

Imena većine slikara su nepoznata jer nisu, po običaju, stavljali svoja imena na freske i ikone.
Najstariji ikonostas u Negotinskoj Krajini pronađen je u Kupuzištu, u crkvi brvnari podignutoj 1762. godine. Ikonostas je rađen s kraja 18. veka i sadrži 37 ikona. Ikonostas je radio nepoznati slikar dajući svojoj naivnoj umtnosti jednostavan kolorit i izvanredno toplu stilizaciju.
Arsenije Jakšić, zoograf, je prvo slikarsko ime koje je pronađeno na ikoni Sv. Jovana, u staroj crkvi brvnari u Popovici, sa datumom 24. jun 1820. Još na jedan njegov potpis naišlo se u istoj crkvi, na ikoni Sv. Nikole, na kojoj je zabeleženo, jul 1821.
U Negotinskoj staroj crkvi (u narodu poznatoj kao Hajduk Veljkovoj) ikonostas su 1829. gofine radili Stojan zoograf i njegov sin Stanča iz Travna. Jedino su ikone iz drugog reda, ispod raspeća, iz kasnijeg perioda, rad Pavla Čorganovića. Travnavski slikari (iz Bugarske) ostavili su potpis i na ikoni Carske dveri u Sikolu. Carske dveri slikane su 1824. godine.
Sredinom 19. veka u Negotinu je radio Diče, zoograf iz Debra. Ikonu apostola Tome koju je slikao uljem na drvetu nađena je u negotinskoj staroj crkvi. Pored imena na ikoni stoji: IZ DEBARSKO SELO TRENČE 1856. MESECA SEPTEMBRA 12.
Steva Todorović (1832-1926) je 1874. godine izradio likovno i koloristički veoma vredan ikonostas u novoj negotinskoj crkvi. A negde na kraju 19. veka, L. Krdžalić slikajući ikonostas u manastiru Bukovo postigao značajno likovno ostvarenje. "Ovaj slikar posedovao je solidno poznavanje slikarstva. U njegovoj kolorističnoj modelaciji, punoj suptilnih preliva svetlosti i sene, koja je pod jakim uticajima likovnih koncepcija romantizma, jasno dominiraju crveni i plavi tonovi. Kompozicije s uefektno građene i ispunjene finim ritmom. Pojedini likovi svetaca, naročito jevanđelista, obogaćeni su izuzetnim izrazom."
Ikone u manastiru Bukovo su uglavnom na platnu koje je kaširano na drvetu. Slikane su uljanim bojama. Jedna ikona pripada Pavlu Čorganoviću (potiče iz 1888. godine i rađena je na plehu). Ikona Sv. Arhanđela Mihaila i Gavrila rađena je 1845. godine sa potpisom: RUKA GENČO FILIPOVIČI IZ GABROVO ZUGRAFI.
Pripremio: Slobodan Boban Cvetković





