I posle poslednjih parlamentarnih izbora u Srbiji, klupe u Skupštini deliće se između stranaka po matematičkoj formuli belgijskog matematičara Viktora Donta. Poznato je da ovaj sistem blago favorizuje velike partije jer se njima "slivaju" neraspoređeni ili nevažeći listići


Viktor Dont, ugledni belgijski advokat,  profesor građanskog prava i matematičar je još 1878. godine smislio metod po kome se obračunava koliko koja partija dobija mandata u parlamentu s obzirom na broj glasova koje osvoje na izborima. Po Dontovoj računici učinak stranaka "meri" se u još 26 zemalja sveta, između ostalih i u Austriji, Belgiji, Finskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Škotskoj, Argentini, Japanu, Kolumbiji. Isti sistem se primenjuje i u republikama bivše Jugoslavije, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji.


Dontova računica


Prvi preduslov da partije uđu u Dontovu formulu je da pređu cenzus od pet odsto od izašlih birača, koji je na izborima 2014. godine, na primer,  bio na oko 200.000 glasova ( izašlo oko 3,6 miliona birača ili 53,09 procenata).


Izuzetak su nacionalne manjine koje nemaju cenzus već za njih važi "prirodan prag" koji se, opet u zavisnosti od odziva birača, "zacrta" na oko 15.000 glasova da bi se osvojio jedan mandat.


Po Dontovom sistemu, mesta u srpskom parlamentu se i dalje  raspodeljuju tako što se ukupan broj glasova koje je dobila svaka izborna lista pojedinačno podeli brojevima od 1, pa zaključno sa 250 - koliko ima mesta u parlamentu.


Od svih tih količnika koji se deljenjima dobiju, razvrsta se 250 najvećih i utvrđuje kojim listama ti rezultati pripadaju. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpadne.


Ukoliko dve ili više lista dobiju iste količnike na osnovu kojih se dodeljuje mandat, to poslaničko mesto pripada listi koja je dobila ukupno veći broj glasova. Glasovi stranaka koje ne preskoče cenzus idu u "korpu" i ne ulaze u Dontov "digitron".


Dakle, raspoređivanje mandata i u ovim izborima kod nas biće po Dontovom, proporcionalnom, sistemu. Obrascu belgijskog matematičara iz 19. veka, po kojem se u mnogim državama već decenijama raspodeljuju poslanički mandati, a u Srbiji već desetak godina, može se zameriti što favorizuje velike partije budući da se upravo njima "slivaju" neraspoređeni ili nevažeći listići.

Negotin Narodna skupština Republike Srbije izbori 2016 parlamentarni izbori