Srbija je veoma bogata velikim brojem starih, autohtonih sorti voća najraznovrsnijih oblika, boja, ukusa i mirisa, koje su se gajile stotinama godina unazad, a danas nestaju bez povratka gotovo nezabeležene. Izložba Prirodnjačkog muzeja, upravo, ima za cilj da to bogatstvo istraži, zabeleži i sačuva

"Da li znate kako izgledaju jabuke šumatovka, krstovača, kolačara, budimka, šarunka, ovčiji nos, tetovka, prespanka, petrovača, pamuklija ili rebrača, ili kruške jagodarka, karamanka, medunak, jeribasma, takiša, tepavac, zimnjača, stambolka? Da li ste znali da je šljiva ranka nastala u Šumadiji, u blizini Aranđelovca, kod sela Darosave?"

Odgovore na ova pitanja ponudila je Aleksandra Savić, viši kustos Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, autor izložbe "Staro i nestalo voće Srbije", na kojoj je predstavljeno i opisano više od šezdeset autohtonih sorti našeg voća putem jedinstvenih ilustracija plodova, herbarski materijal zbirke voća Prirodnjačkog muzeja kao i etnološki eksponati unikatnih čuturica i tikvica za rakiju iz 19. veka. 

Deo izložbe, otvorene u konaku kneza Todorčeta u organizaciji Muzeja "Krajine" u Negotinu, posvećen je i upotrebi jabuke i šljive i njihovom značenju u narodnim običajima i tradiciji kod Srba, voću kao svetom drvetu - zapisu, kao i izvodu iz arhive starih i retkih knjiga iz voćarstva koje datiraju iz 19. veka. 

"U seoskim okućnicama i voćnjacima, ali i na pijacama danas je teško videti sorte voća koje su naši preci vekovima koristili za ishranu. Međutim, iako retke, stare sorte jabuka, krušaka, šljiva, trešanja i druge još uvek se mogu pronaći na našem području kao pojedinačna stabla ili u manjim zasadima.  

Autohtone sorte voća su nepoznatog porekla. Pretpostavlja se da su donete u nekoj od brojnih migracija stanovništva tokom istorije.  Mnoge sorte su se adaptirale na naše uslove i stekle nove osobine u odnosu na svoje ishodne sorte, a neke su ostale i nepromenjene. Smatra se da su mnoge sorte voća i nastale na našim prostorima (npr. šljiva Crvena ranka, šljiva Dragačevka, itd). 

Cilj izložbe koja je na svojevrsnoj srpskoj turneji od 2013. godine, je da se predstavi bogatstvo i raznovrsnost velikog broja sorti autohtonog voća naših prostora, koje je potrebno istražiti, zabeležiti, ali i sačuvati. Cilj nam je i promocija ruralne baštine i afirmacija tradicionalnih vrednosti koje su od značaja za našu sredinu i njeno pamćenje", rekla je na otvaranju izložbe u Negotinu, njen autor, Aleksandra Savić.

Ovom zanimljivom postavkom, koju će negotinska publika moći da razgleda do 8. maja, nastavljena je veoma plodna saradnja beogradskog Prirodnjačkog i negotinskog  Muzeja "Krajine". Inače, izložbu  o starim i gotovo zaboravljenim sortama voća,  do sada je videla publika u desetak srpskih gradova, a u Negotin je stigla iz susednog Bora. 

Izložba "Staro i nestalo voće Srbije" je plod višegodišnjeg istraživanja stručnjaka Prirodnjačkog muzeja iz Beograda na terenima širom naše zemlje.  Autor izložbe je Aleksandra Savić, viši kustos, autor ilustracija - Bora MIlićević, likovni tehničar, a dizajner izložbe i kataloga - Snežana Rajković. 

U galeriji Muzeja "Hajduk Veljka",  izložbu "Staro i nestalo voće Srbije", koju je otvorio Ivica Trajković, vršilac dužnosti direktora Muzeja "Krajine", nastupila je Etno grupa "Marinika", ali i Muška "Ajduci", koje uspešno vodi profesor Danijela Marković.